Starije osobe i imunološki sistem

Imunološki sistem je zbirka različitih ćelija na koje jako utiče starenje i zato s godinama postaje manje osjetljiv na različite podražaje. Posljedica toga je da su starije osobe podložnije zaraznim bolestima i treba im više vremena za oporavak, slabije reaguju na vakcinisanje te su sklone kancerogenim i nekim autoimunim bolestima.

Zdrav način života takođe povoljno utiče na funkcionisanje imunog sistema. Zato je posebno važno da se starije osobe zdravo i uravnoteženo hrane, dovoljno vježbaju i vakcinacijom se zaštite od zaraznih bolesti.

Kako se imunološki sistem mijenja s godinama?

Jedna od najistraženijih posljedica starenja je smanjenje funkcionisanja imunološkog sistema. Imunološki sistem starijih osoba ne reaguje slabije samo na nove uzročnike bolesti već i na uzročnike bolesti s kojima su se osobe već srele u prošlosti. Posljedica toga je da su starije osobe osjetljivije na zarazne bolesti poput gripe.

S druge strane, upale koje se javljaju zbog urođenog imunološkog sistema su intenzivnije i dugotrajne. Zbog toga se kod starijih osoba češće javljaju upalne bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te osteoartritisa.

Vakcinisanjem se štitimo od zaraznih bolesti

Rizik od zaraznih bolesti možemo smanjiti vakcinisanjem. Gripa je visokozarazna virusna bolest koja je najrizičnija upravo za starije osobe, djecu do pet godina i trudnice jer kod tih rizičnih grupa obično prelazi u oblik ozbiljne bolesti. Stoga stručnjaci preporučuju vakcinisanje jer to ne sprečava samo razvoj bolesti već i komplikacije koje često prate bolest.

Nažalost, vakcinisanje starijih osoba značajno smanjuje rizik od razvoja gripe, ali ne možemo u potpunosti garantovati da se bolest neće razviti.

Problem je u tome što ćelije imunološkog sistema starijih osoba ne reaguju tako jako na vakcinu kao kod mlađih osoba, pa se kod nekih starijih osoba bolest razvija uprkos vakcinisanju. Važno je naglasiti da vakcinisanje još uvijek najviše doprinosi smanjenju rizika od gripe, ali se preporučuje uvažavati i druga uputstva za zaštitu od zaraznih bolesti.

Zdrava i uravnotežena prehrana doprinosi boljem radu imunološkog sistema

Tijelu je potrebna velika količina energije za efikasan imunološki odgovor. Da bismo osigurali pravu količinu energije, treba osigurati odgovarajuću prehranu. Istraživanja su pokazala da uravnotežena prehrana koja sadrži sve potrebne makronutrijente (ugljikohidrate, proteine) i mikronutrijente (minerale, vitamine) može povećati efikasnost imunološkog sistema kod starijih osoba, o čemu svjedoči bolji odgovor imunoloških ćelija. Također su pokazala da starije osobe koje svakodnevno konzumiraju vitamine i minerale bolje reaguju na vakcinisanje (npr. protiv gripe ili pneumokoknih infekcija) te proizvode više antitijela pomoću kojih se tijelo bori protiv infekcije.

Tjelesna aktivnost pozitivno utiče na imunološki sistem

Mnoga istraživanja pokazuju da na aktivnost imunološkog sistema utiče i tjelesna aktivnost. To je pokazalo i istraživanje koje je provela Suzanne G. Leveille s američkog Nacionalnog instituta za starenje. U istraživanje je uključila 1.365 žena u dobi od 55. do 80. godine kod kojih je šest godina pratila način života. Pokazalo se da su žene koje su bile tjelesno aktivne imale manji rizik od razvoja infekcija, raka i plućnih bolesti.

Stručnjaci su dokazali da imunološki sistem starijih osoba koje su tjelesno aktivne ima efikasniji odgovor u kontaktu s uzročnikom bolesti. Razlika između tjelesno aktivnih i neaktivnih starijih osoba odražavala se u različitoj zastupljenosti imunoloških ćelija jer je tjelesna aktivnost potaknula broj i aktivnost imunoloških ćelija koje štite tijelo od virusnih i bakterijskih infekcija te kancerogenih promjena.

Starenjem se smanjuje i efikasnost vakcinisanja jer imunološki sistem ne reaguje tako dobro na vakcinu kao u mlađim godinama. Pokazalo se da dugoročna umjerena tjelesna aktivnost doprinosi poboljšanju imunološkog odgovora na vakcine i tako pruža bolju zaštitu od štetnih virusa i bakterija.

Na koji još način možemo podstaknuti rad imunološkog sistema?

Tokom historije mnogi lijekovi iz kućne apoteke su sadržavali neke vrste gljiva, i to zbog pozitivnih efekata koji se danas pripisuju prvenstveno polisaharidima beta-glukanima. To su velike molekule šećera koje su sastavni dio raznih gljiva, a dokazano je da podstiču rad imunološkog sistema.

Istraživanja koja su norveški i britanski stručnjaci proveli na više od 100 dobrovoljaca pokazala su da beta-glukani pozitivno utiču na rad imunološkog sistema te aktiviraju proizvodnju imunoloških ćelija kod starijih osoba.Beta-glukane možemo uzimati i u obliku dodataka prehrani – jedan od njih je Defendyl-Imunoglukan P4H^® koji sadrži beta-glukane iz gljive bukovače.

Literatura:

• Pinti M. i sur., 2016. Aging of the immune system – focus on inflammation and vaccination. European Journal of Immunology, 46(10): 2286-2301.
• Faragher R. i sur., 2014. Better immunity in later life: a position paper. Age (Dordr), 36(3): 9619.
• Bigley A.B. i sur., 2013. Can exercise-related improvements in immunity influence cancer prevention and prognosis in the elderly?
• Nikolich-Zugich J., 2014. The aging immune system: Challenges for the 21st Century. Seminars in Immunology, 24(5): 301-302.
• Pae M. i sur., 2012. The role of nutrition in enhancing immunity in aging. Aging and Disease, 3(1): 91-129.
• Senchina D.S. in Kohut M.L., 2007. Immunological outcomes of exercise in older adults. Clinical interventions in Aging, 2(1): 3-16.
• Smetana J. i sur., 2018. Influenza vaccination in the elderly. Human Vaccines & Immunotherapeutics, 14(3): 540-549.