Kako se razvija imunološki sistem u djetinjstvu i šta na njega utiče?

Za normalan tok trudnoće presudno je da djetetov imunološki sistem ne reaguje na majčine antigene (tj. molekule koje pokreću imunološki odgovor), ali situacija se mijenja odmah nakon rođenja – djetetov imunološki sistem mora reagovati na brojne nove faktore okoline u kojoj se nalazi.

Imunološki sistem prilikom rođenja i njegovo funkcionisanje

Imunološki sistem možemo grubo podijeliti na dva dijela: urođeni i stečeni imunološki sistem. Urođeni imunološki sistem je prva odbrambena linija, naime ljudsko tijelo se štiti od prodora bakterija, virusa i parazita pomoću fizičkih barijera (npr. kože), dodatnih zaštitnih mehanizama (npr. želučane kiseline) te imunoloških ćelija, čiji je zadatak otkrivanje i uništavanje nepoznatih mikroorganizama. Među imunološke ćelije koje učestvuju u urođenom imunološkom odgovoru spadaju npr. fagociti, bazofili, eozinofili i prirodne ćelije ubice, koje se razvijaju već tokom trudnoće. Uprkos tome urođeni imunološki sistem nakon rođenja još nije u potpunosti razvijen i njegovo djelovanje je ograničeno u poređenju s djelovanjem urođenog imunološkog sistema kod odraslog čovjeka. Pored toga nedonoščad imaju još veći rizik od razvoja bakterijskih i virusnih infekcija jer se količina imunoloških ćelija značajno povećava u zadnjem dijelu trudnoće.

Odgovor urođenog imunološkog sistema je brz, ali nespecifičan i zbog toga manje efikasan od odgovora stečenog imunološkog sistema. Ćelije stečenog imunološkog sistema, tj. B-limfociti i T-limfociti, tokom razvoja nailaze na molekule koje su sastavni dio uzročnika bolesti. Na osnovu toga imunološke ćelije prilikom sljedećeg susreta prepoznaju uzročnike bolesti i reaguju na njih, čime onemogućavaju razvoj bolesti. Limfociti nastaju već tokom prenatalnog razvoja, a stečeni imunološki sistem razvija se tek nakon rođenja. Kao posljedica toga efikasnost stečenog imunološkog sistema kod dojenčadi je slabija u poređenju sa starijom djecom i odraslima.

Odgovor urođenog imunološkog sistema je brz, ali nespecifičan i zbog toga manje efikasan od odgovora stečenog imunološkog sistema.

Imunološki sistem razvija se postepeno tokom djetinjstva

Ključnu zaštitu od zaraznih bolesti u ranom djetinjstvu pružaju majčina antitijela koja dijete dobija tokom trudnoće putem posteljice ili nakon rođenja konzumacijom majčinog mlijeka. Pored majčinih antitijela djeca dojenjem dobijaju i razne tvari koje doprinose sazrijevanju imunološkog sistema.

Tokom godina imunološki sistem može pružiti bolju zaštitu od uzročnika bolesti jer su imunološke ćelije razvile veliku zbirku antitijela za borbu protiv infekcija na osnovu prošlih virusnih, bakterijskih i parazitskih infekcija. Djelovanje imunološkog sistema također se poboljšava uslijed različitih podražaja, kao što su npr. kontakt s hranom i raznim česticama koje udišemo, a rizik od infekcije značajno se smanjuje i vakcinisanjem jer djeca razvijaju antitijela protiv uzročnika bolesti koje su opasne po život. Kao rezultat toga imunološki sistem nudi dobru zaštitu od infekcija u odrasloj dobi, a u zrelijoj dobi opet počinje posustajati.

⁠Zdrava prehrana značajno doprinosi radu imunološkog sistema

Za optimalan rad imunološkog sistema potrebna je zdrava prehrana koja pruža sve potrebne makro i mikronutrijente. Mikronutrijenti imaju važnu ulogu u radu imunološkog sistema jer vitamini i minerali (npr. vitamini A, B2, B12, folna kiselina, C, D; željezo, cink) doprinose povećanju broja imunoloških ćelija i njihovoj povećanoj aktivnosti te podstiču stvaranje antitijela kojima se tijelo bori protiv infekcije. Istovremeno je važno ne uzimati veće količine mikronutrijenata od propisanog dnevnog unosa jer prekomjerne količine nekih mikronutrijenata mogu spriječiti rad imunološkog sistema.

Dovoljna količina sna znatno doprinosi dobrom zdravlju

Kada su istraživači pratili uticaj trajanja sna na zdravlje djece, otkrili su da nedostatak sna često uzrokuje povećanje tjelesne težine, što može doprinijeti razvoju drugih bolesti, a povezan je i s poteškoćama u učenju i emocionalnim poremećajima ili poremećajima u ponašanju. Nedostatak sna također utiče na imunološki sistem, zbog toga se smanjuju broj određenih imunoloških ćelija i količina aktivnih tvari koje izlučuju imunološke ćelije.

Uticaj mikrobiote na imunološki sistem

Izraz mikrobiota odnosi se na grupu mikroorganizama koji nastanjuju određeno stanište, npr. crijeva (tj. crijevna mikrobiota). Brojne bakterije koje nastanjuju ljudsko tijelo su izuzetno važne za zdravu probavu i apsorpciju važnih hranjivih sastojaka, npr. vitamina, a utiču i na razvoj imunološkog sistema.

Veliku važnost mikrobiote za razvoj imunološkog sistema pokazala su istraživanja u kojima su istraživači pratili razvoj miševa koji su rođeni i odrasli u sterilnoj sredini, što znači da nisu imali vlastitu mikrobiotu. Pokazalo se da životinje pate od oštećenja imunološkog sistema, a zdravlje im se poboljšalo već nekoliko dana nakon što su došli u kontakt s normalnom mikrobiotom.

Istraživanja su pokazala niz pozitivnih dejstava upotrebe probiotika na zdravlje odraslih, uključujući pozitivne efekte na imunološki sistem, a neka istraživanja pokazuju i pozitivan efekat uzimanja probiotika na zdravlje djece. Pri tome treba naglasiti da nisu svi probiotici isti; zbog toga moramo izabrati probiotik za koji su klinička ispitivanja dokazala da je bezbjedan i primjeren za djecu. Jedan od najtestiranijih probiotičkih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG. Za djecu koja su uzimala taj probiotički soj ustanovljeno je da su se brže oporavila od proljeva, a uzimanje probiotika također je smanjilo rizik od razvoja upale srednjeg uha i infekcija gornjih disajnih puteva, tj. infekcija nosne sluznice, paranazalnih sinusa i ždrijela.

Na rad imunološkog sistema utiče i uzimanje imunomodulatora

Imunomodulatori su tvari koje utiču na rad imunološkog sistema, a u njih spadaju kurkuma, Aloe vera, ginseng i beta-glukani. Istraživanja su pokazala da od svih nabrojanih supstanci upravo beta-glukani imaju najveće imunomodulatorno djelovanje. To su prirodni polisaharidi (šećeri) koji se nalaze u nekim gljivama i kvascima te utiču na imunološke ćelije urođenog i stečenog imunološkog sistema.

Istraživači s Odjela za patološku i laboratorijsku medicinu američkog Univerziteta u Louisevilleu otkrili su da uzimanje beta-glukana također utiče na imunološki sistem kod djece. Istraživanje je obuhvatilo 40 djece koja su svakodnevno uzimala beta-glukan kao dodatak prehrani u trajanju od mjesec dana, a istraživači su pratili nivo antitijela i opće zdravstveno stanje. Ustanovili su da je uzimanje beta-glukana stimuliralo imunološki sistem kod djece.

Defendyl-Imunoglukan P4H^® sirup su dodaci prehrani koji sadrže prirodni polisaharid (beta-glukan) izolovan iz gljive bukovače i primjereni su za djecu.

Literatura:

• Simon A.K. in sod., 2015. Evolution of the immune system in humans from infancy to old age. Proceedings, Biological Sciences, 282(1821):20143085.
• Childs C.E. in sod., 2019. Diet and immune function. Nutrients, 11(8): 1933
• Vevticka V. in sod., 2019. Beta glucan: Supplement or drug? From laboratory to clinical trials. Molecules, 24(7): 1251.
• Ibarra-Coronado E.G. in sod., 2015. The bidirectional relationship between sleep and immunity against infections. Journal of Immunology Research, 2015: 678164.
• Besedovsky L. in sod., 2019. The sleep-immune crosstalk in health and disease. Physiological Reviews, 99(3): 1325-1380.
• Maggini S. in sod., 2018. Immune function and micronutrient requirements change over the life course. Nutrients, 10(10): 1531.
• Quin C. in sod., 2018. Probiotic supplementation and associated infant gut microbiome and health: a cautionary retrospective clinical comparison. Scientific Reports, 8:8283.
• Vandenplas Y., Savino F., 2019. Probiotics and prebiotics in pediatrics: What is new? Nutrients, 11(2): 431. Kaminogawa S., Nanno M., 2004. Modulation of immune functions by foods. Evidence based Complementary Alternative Medicine, 1(3): 241-250.
• Ashraf R., Shah N.P., 2014. Immune system stimulation by probiotic microorganisms. Critical Reviews in Food Science and Nutrition, 54(7): 938-956.
• Richter J. in sod., 2015. Beta-glucan affects mucosal immunity in children with chronic respiratory problems under physical stress: clinical trials. Annals of translational medicine, 3(4): 52.
• Hojsak I. in sod., 2017. Probiotics in children: What is the evidence? Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition, 20(3):139-146.
• Liu S. in sod., 2013. Lactobacillus rhamnosus GG supplementation for preventing respiratory infection in children: a meta-analysis of randomized, placebo-controlled trials. Indian Pediatrics, 50(4):377-381.
• Hojsak I. in sod., 2010. Lactobacillus GG in the prevention of gastrointestinal and respiratory tract infections in children who attend day care centers: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Clinical Nutrition, 29:312-316.