Dječiji imunološki sistem i kako ga možemo „istrenirati“

Imunološki sistem je složen i životno važan dio našeg tijela. Njegov glavni zadatak je štititi tijelo od spoljašnjih napadača kao što su bakterije i virusi. Sastavljen je od različitih vrsta ćelija, tkiva i organa koji djeluju usklađeno da bi naše tijelo bilo zdravo i u ravnoteži.

Dvije linije odbrane: urođeni i stečeni imunološki sistem

Imunološki sistem može se podijeliti na dva dijela – urođeni i stečeni imunološki sistem.

Urođeni imunološki sistem je prva linija odbrane – brzo identificira napadače i uklanja ih. Naša djeca se već rađaju s tim odbrambenim mehanizmom. Urođeni imunološki sistem uključuju tjelesne barijere koje štite unutrašnjost tijela: koža, sluznica crijeva, pluća i mokraćnog sistema te suze i kiseli želučani sok.

Na tim mjestima, koja su glavne ulazne tačke za bakterije i viruse, nalazi se veliki broj različitih imunoloških ćelija prve linije odbrane. Njihov zadatak je prepoznati uljeza i pojesti ga ili ukloniti.

Stečeni imunološki sistem i imunološka memorija

Kada je djetetov imunološki sistem u kontaktu s raznim mikroorganizmima, uči ih prepoznavati i prilagođava se tako da za pojedinog uzročnika proizvodi antitijela i imunološke ćelije da ga pri ponovnom kontaktu efikasnije uklone. Taj drugi dio imunološkog sistema naziva se stečeni imunološki sistem jer ga stičemo pri kontaktu s virusima i bakterijama.

Prilikom prvog kontakta s napadačem stečenom imunološkom sistemu potrebno je nekoliko sedmica da proizvede odgovarajuća antitijela. Kod sljedećeg kontakta s istim patogenom imunološki sistem je već spreman za to i reaguje puno brže i efikasnije. Budući da imunološki sistem „zapamti“ patogen pri prvom kontaktu i nauči kako postići efikasniji odgovor, to nazivamo imunološka memorija.

Urođeni imunološki sistem, dakle prvu liniju odbrane, možemo zamisliti kao da želimo ući u stan tako što ćemo silom otvoriti vrata i provaliti – to je moguće na bilo kojim vratima. Međutim, stečeni imunološki sistem djeluje kao ključ koji otvara samo određena vrata, što znači da možemo brže i praktičnije ući u stan.

Imunološki sistem mora funkcionisati upravo kako treba

Imunološki sistem mora funkcionisati taman onako kako treba. Ako dijete ima oslabljen imunološki sistem, kod njega se češće javljaju infekcije. Ali ako je sistem previše aktivan, može prepoznavati bezopasne tvari kao opasne – tada se pojavljuju alergije ili autoimune bolesti, gdje tijelo napada vlastite ćelije.

Važno je da djetetov imunološki sistem bude u ravnoteži tako da ne djeluje ni previše ni premalo. Kada nečime regulišemo funkcionisanje imunološkog sistema, to zovemo imunomodulacijom.

Možemo li „istrenirati“ imunološki sistem?

Da. Imunološki sistem tijela može se aktivirati tako da bude spreman za borbu protiv bakterija i virusa. Kao što možemo trenirati mišiće, tako možemo „trenirati“ i svoj imunološki sistem. Kad smo „trenirani“, jači smo i brži – slično vrijedi i za „trenirane“ imunološke ćelije koje reaguju na infekciju jače i brže tako da mogu spriječiti razvoj simptoma bolesti ili ih barem ublažiti i skratiti trajanje bolesti.Imunološki sistem mora funkcionisati taman onako kako treba. Ako dijete ima oslabljen imunološki sistem, kod njega se češće javljaju infekcije. Ali ako je sistem previše aktivan, može prepoznavati bezopasne tvari kao opasne – tada se pojavljuju alergije ili autoimune bolesti, gdje tijelo napada vlastite ćelije.

Kako možemo podržati djetetov imunološki sistem?

U „treniranju“ imunološkog sistema mogu pomoći supstance iz hrane koje imaju imunomodulatorni efekat. Te supstance omogućavaju imunološkom sistemu da bude u ravnoteži i spreman za napad kada bakterije ili virusi uđu u tijelo.

Neki dodaci prehrani sadrže te supstance, tj. imunomodulatore. Važno je odabrati kvalitetne dodatke prehrani s dokazanim kliničkim ispitivanjima jer ona potvrđuju sigurnost i efikasnost proizvoda.